Većina banaka, poslovnom politikom za ovu godinu predvidjela je rast kredita za pet odsto, koliko je zacrtano i ekonomskom politikom Vlade. Ohrabruje najava banaka koja je istovremeno i potvrda ekonomskih projekcija Vlade, a to srednjoročno i dugoročno nije dovoljno ukoliko želimo brz ekonomski rast, ali se mora posmatrati u kontekstu ukupne ekonomske situacije i prilika ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Razumljivo je da banke sa posebnim oprezom gledaju na odobravanje novih kredita, ali i će dobri projekti i pod povoljnijim uslovima od postojećih imati podršku bankarskog sektora koji je likvidan i spreman. Međutim, o procentima je nezgodno razgovarati. Ne može se na nivou esnafa govorati o mogućem nivou smanjenja kamata. Pravo svake banke je da kreira svoju politiku, a dosta je urađeno na smanjivanju pasivnih, odnosno kamata na štednju koje podstiču obaranje stopa na kredite.
Većina banaka, poslovnom politikom za ovu godinu predvidjela je rast kredita za pet odsto, koliko je zacrtano i ekonomskom politikom Vlade, saopšteno je juče nakon sastanka ministra finansija Milorada Katnića sa bankarima i Centralnom bankom na kojem se iza zatvorenih vrata razgovaralo o intenziviranju kreditne aktivnosti i sniženju kamata.
- Ohrabruje najava banaka koja je istovremeno i potvrda ekonomskih projekcija Vlade, kazao je ministar ali i ocijenio da to srednjoročno i dugoročno nije dovoljno ukoliko želimo brz ekonomski rast, ali da se mora posmatrati u kontekstu ukupne ekonomske situacije i prilika ne samo u Crnoj Gori nego i šire.
Nezgodno o procentima
On je ocijenio da je razumljivo da banke sa posebnim oprezom gledaju na odobravanje novih kredita, ali i dodao da će dobri projekti i pod povoljnijim uslovima od postojećih imati podršku bankarskog sektora koji je likvidan i spreman.
Glavni izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić nije saopštio na koje povoljnije uslove privreda i građani u narednom periodu mogu računati. Kategorički je negirao tezu da banke ne žele da plasiraju novac u zdravu privredu.
- O procentima je nezgodno razgovarati. Ne možemo na nivou esnafa govorati o mogućem nivou smanjenja kamata. Pravo svake banke je da kreira svoju politiku, kazao je on i dodao da je dosta urađeno na smanjivanju pasivnih, odnosno kamata na štednju koje podstiču obaranje stopa na kredite.
Lukić ocjenjuje da su i dalje visoke pasivne kamate i da od njih dijelom zavisi i visina aktivnih.
- Treba stvoriti ambijent koji bi omogućio smanjenje kamatnih stopa što bi bio podstrek privredi da pokrene novi investicioni ciklus-kazao je Lukić priznajući da su bankari optimisti ali i da imaju dozu opreza.
Podrška oštećenim poplavama
Na jučerašnjem sastanku je dogovoreno i da se osmisli posebni program podrške domaćinstvima, kompanijama i preduzetnicima koji su pogođeni nedavnim poplavama.
Vlada i većina banaka, kako je objašnjeno, namjeravaju da naprave povoljniju kreditnu liniju koja će uskoro biti prezentovana.Poseban program podrazumijeva da banke razmotre mogućnost reprograma kredita u slučajevima u kojima preduzetnici i domaćinstva nijesu u prilici da servisiraju svoje obaveze. Svakom klijentu će se individualno prilaziti, saopšteno je nakon sastanka na kojem je razgovarano i o izmjeni zakonske regulative – zakona o izvršnom postupku i naplati spornih potraživanja.
Od Centralne banke se očekuje, kako je rečeno, da u kratkom roku definiše politiku prema svim bankama- posebno onima koje su pod mjerama. Zaključeno je da se kroz finalne izvještaje kontrole tačno utvrdi stanje i predlože naredni koraci.